Istorijsko jezgro Sremskih Karlovaca može se obići peške, ali za trg, okolne ustanove i udaljenije tačke treba odvojiti ceo dan. U nekoliko ulica smenjuju se barokne fasade, škole važne za srpsku kulturu, crkve i vinski podrumi. Pogled na Dunav i obronci Fruške gore dopunjuju gradski deo izleta.
Za prvi obilazak Sremskih Karlovaca, sledećih deset stanica može se povezati u jednodnevnu rutu. Većina mesta nalazi se u centru, dok su Kapela mira, vidikovac i Stražilovo udaljeniji; detaljan raspored nalazi se na kraju vodiča.
1. Trg Branka Radičevića
Obilazak počnite na Trgu Branka Radičevića, gde se na malom prostoru nalazi najveći deo prepoznatljivih karlovačkih razglednica. Trg nije širok ni monumentalan poput centralnih trgova velikih gradova, ali čini skladnu celinu. Sa njega se vide glavne fasade i zvonici istorijskog jezgra.
Ovde se nalaze Saborna crkva, Patrijaršijski dvor, Karlovačka gimnazija, Bogoslovija, Magistrat i česma Četiri lava. Najbolje je da najpre napravite krug oko trga, a tek zatim ulazite u pojedina zdanja. Tako ćete razumeti koliko su crkva, obrazovanje i gradska uprava bili blisko povezani u razvoju Karlovaca.
Centar je prijatan rano ujutru, pre dolaska većih grupa. Ako volite vojvođanske gradove koje je lako istražiti bez automobila, pogledajte i vodič šta videti u Subotici, gde se istorijsko jezgro takođe obilazi laganom šetnjom.
2. Česma Četiri lava
Na sredini trga stoji česma Četiri lava, podignuta krajem 18. veka. Prepoznaćete je po crvenom mermeru i lavljim glavama iz kojih teče voda. Iako je okružena znatno većim građevinama, česma je prirodno središte trga i jedno od najčešćih mesta za fotografisanje.
Prema lokalnoj legendi, onaj ko popije vodu sa česme vratiće se u Karlovce; pre nego što je probate, proverite da li postoji aktuelna oznaka da je voda ispravna za piće. Sve sledeće tačke u centru udaljene su nekoliko minuta hoda.
3. Saborna crkva Svetog Nikolaja
Saborna crkva Svetog Nikolaja dominira trgom sa svoja dva visoka zvonika. Podignuta je u 18. veku, a unutrašnjost čuva ikonostas i dela važnih slikara srpskog baroka. Spolja se izdvajaju simetrični zvonici, dok su u unutrašnjosti pozlaćeni ikonostas i ikone.
U crkvu uđite tiho i pristojno obučeni, vodeći računa da je ovo aktivan verski objekat, a ne samo turistička atrakcija. Tokom bogosluženja razgledanje i fotografisanje ostavite za drugi trenutak. Čak i ako su vrata zatvorena, vredi obići portu i pogledati odnos crkve prema Patrijaršijskom dvoru preko puta.
4. Patrijaršijski dvor
Patrijaršijski dvor je jedna od najupečatljivijih građevina u Sremskim Karlovcima. Današnje zdanje nastalo je krajem 19. veka i prepoznatljivo je po bogato oblikovanoj fasadi, centralnom rizalitu i uređenom vrtu. Nekadašnje sedište srpskih patrijarha danas je važno crkveno i kulturno mesto.
U dvoru se nalazi riznica sa portretima, ikonama, rukopisima i predmetima crkvene umetnosti. Poseta unutrašnjosti zavisi od termina i organizacije obilaska, pa nemojte računati da ćete moći da uđete bez prethodne provere. Aktuelne informacije o vođenim turama, ulaznicama i znamenitostima potražite kod Turističke organizacije Sremskih Karlovaca, koja je službeni turistički izvor za mesto.
5. Karlovačka gimnazija
Karlovačka gimnazija osnovana je 1791. godine i smatra se najstarijom srpskom gimnazijom. Današnja zgrada, sa prepoznatljivom crveno-žutom fasadom, podignuta je krajem 19. veka. U gimnaziji su se školovale generacije učenika, među njima i književnici i druge javne ličnosti iz srpske kulturne istorije.
Posebno je zanimljiva školska biblioteka, koja čuva stare i retke knjige. Pošto gimnazija i dalje radi, obilazak unutrašnjosti nije isto što i ulazak u muzej. Posetu treba uskladiti sa dozvoljenim terminima i nastavom. Spolja obratite pažnju na bogatu dekoraciju fasade i položaj zgrade naspram fontane i crkve.
Za još jedan vikend u kojem arhitektura i kultura vode glavnu reč, koristan je vodič šta videti u Temišvaru. Tamo je ruta duža, ali je srednjoevropski gradski sloj podjednako uočljiv.
6. Karlovačka bogoslovija i Magistrat
U neposrednoj blizini trga nalazi se Bogoslovija Svetog Arsenija, naslednica škole osnovane krajem 18. veka. Bogoslovija pokazuje da su crkveno obrazovanje i rad škola dugo bili važan deo Karlovaca. Zgrada nije klasična turistička postavka, pa je uglavnom dovoljno sagledati je u okviru celine trga i poštovati pravila ustanove.
Zastanite i pred Magistratom, nekadašnjim sedištem gradske uprave, a današnjom opštinskom zgradom. Sa balkona Magistrata 1848. godine proglašena je Srpska Vojvodina, pa je zgrada važna i izvan lokalne istorije.
Ako sami slažete više izleta po Srbiji, vodič za planiranje odmora može pomoći da prevoz, obilaske i pauze rasporedite bez nepotrebne žurbe.
7. Kapela mira
Kapela mira nalazi se izvan najužeg centra, na mestu povezanom sa Karlovačkim mirom iz 1699. godine. Tim sporazumom okončan je veliki rat između Osmanskog carstva i članica Svete lige, a pregovori su ostali upamćeni i po upotrebi okruglog stola, kako nijedna strana ne bi imala povlašćen položaj.
Kapela je kasnije podignuta kao spomen na Karlovački mir. Kružna građevina ima tri ulaza, koji predstavljaju vrata kroz koja su ulazili predstavnici Venecije, Austrije i Poljske. Do nje možete stići peške iz centra, ali računajte na nešto dužu šetnju i uspon. Ako imate malo vremena, ovu tačku spojite sa vidikovcem, jer se obe nalaze van glavnog trga.
Ovo je mesto na kojem Karlovci najjasnije izlaze iz okvira lepog vinskog gradića. Priča o pregovorima pokazuje da je naselje krajem 17. veka bilo pozornica događaja važnog za odnose evropskih sila.
8. Karlovački vidikovac
Sa Karlovačkog vidikovca pruža se pogled preko krovova, crkvenih tornjeva i Dunava prema ravnici Bačke. Uspon nije dug, ali može biti naporan po jakom suncu, pa ponesite vodu i izbegnite najtopliji deo letnjeg dana. Predveče je svetlo mekše, a pogled često lepši nego u podne.
Vidikovac daje prostorni smisao svemu što ste videli u centru. Tek odozgo postaje jasno koliko je istorijsko jezgro zbijeno između fruškogorskih obronaka i Dunava. Nemojte se zadržati samo na platformi: okolne staze nude mirniju šetnju, ali obuća treba da odgovara terenu, posebno posle kiše.
Ako vam ovakav spoj pogleda i pešačenja prija više od gradskih muzeja, sačuvajte i vodič šta videti na Divčibarama. Tamo su usponi i staze glavni deo putovanja, a ne dodatak obilasku grada.
9. Karlovačke vinarije i bermet
Vino je važan deo turističke ponude Sremskih Karlovaca. Mesto je deo vinogradarskog područja Fruške gore, a među njegovim najpoznatijim proizvodima je bermet, aromatizovano desertno vino sa začinima i biljem. Recepture se razlikuju od podruma do podruma i često se čuvaju kao porodična tajna.
U Karlovcima radi više porodičnih vinarija, od podruma u centru do imanja na obroncima. Degustaciju rezervišite unapred, naročito vikendom, i pitajte koliko vina obuhvata, koliko traje i da li uključuje priču o proizvodnji bermeta.
Ako vozite, izaberite bezalkoholnu opciju ili unapred odredite vozača koji neće piti. Kao lokalni suvenir možete potražiti i karlovački kuglof. Za sasvim drugačiji gastronomski i pejzažni vikend u Srbiji pogledajte šta videti na Zlatiboru.
10. Stražilovo
Stražilovo se nalazi nekoliko kilometara od centra, u okviru Fruške gore, i najbolji je izbor ako želite da gradski obilazak završite u šumi. Izletište je povezano sa pesnikom Brankom Radičevićem, koji se školovao u Karlovcima i čiji se grob nalazi na ovom području. Do spomenika vodi šumska staza, pa planirajte obuću sa stabilnim đonom.
Za Stražilovo odvojite najmanje nekoliko sati. Nije praktično ubaciti ga između dve kratke posete u centru, jer se tako gubi smisao izleta. Lepša varijanta je da istorijsko jezgro obiđete prepodne, ručate ili posetite vinariju, a zatim odete na Stražilovo dok još ima dovoljno dnevnog svetla.
Stanje staza zavisi od vremena i sezone. Posle kiše mogu biti blatnjave, dok leti treba poneti dovoljno vode i zaštitu od sunca i krpelja. Stražilovo je jednostavniji dodatak jednodnevnom gradskom izletu nego zaseban planinski dan.
Šta videti u Sremskim Karlovcima za jedan dan
U Sremske Karlovce dođite ujutru i počnite od Trga Branka Radičevića. Za česmu, Sabornu crkvu, Patrijaršijski dvor, Gimnaziju, Bogosloviju i Magistrat računajte dva do tri sata, više ako imate rezervisano vođenje ili ulazak u zbirke. Ručak i kafu ostavite za trenutak kada završite sa ustanovama koje imaju ograničeno radno vreme.
Posle podne krenite prema Kapeli mira i Karlovačkom vidikovcu. Za kraj izaberite jedno od dva iskustva: zakazanu degustaciju u vinariji ili odlazak na Stražilovo. Pokušaj da oba ubacite u kratak zimski dan verovatno će pretvoriti izlet u jurnjavu. Tokom dužih prolećnih i letnjih dana moguće ih je povezati, ali samo uz rano polazište i sopstveni prevoz.
Do Karlovaca se lako stiže iz Novog Sada automobilom, autobusom ili vozom, ali red vožnje proverite neposredno pred put. U centru je većina tačaka dostupna peške. Automobil je korisniji za Stražilovo i udaljenije vinarije nego za kretanje od jedne zgrade do druge.
Najprijatniji periodi su proleće i rana jesen, kada šetnja i boravak na otvorenom nisu opterećeni velikom vrućinom. Vikendi i dani manifestacija donose više posetilaca, pa tada rezervišite degustaciju, vođenje i ručak. Uz te rezervacije, jednodnevni raspored ostavlja dovoljno vremena i za istorijsko jezgro i za jednu udaljeniju tačku.