Bol u kolenu je vrlo čest problem. Globalne procene govore da najmanje jedna od pet osoba starijih od 40 godina ima problema sa horničnim bolom u kolenu. Ovo stanje može imati veliki uticaj na svakodnevni život, umanjiti našu aktivnost i negativno se odraziti na emocionalno zdravlje.
Koliko god bol u kolenu bio uobičajen, to ne znači da morate da živite sa njim. Bez obzira na uzrok, ublažavanje bola u kolenu je relativno jednostavno, pod uslovom da znate šta radite.
Zašto se javlja
Bol u kolenu je često uzrokovan traumom – kao što su povrede tokom bavljenja sportom ili na poslu, posebno ako se radi o ručnom ili napornom radu. Pucanje meniskusa (oštećenje hrskavice unutar kolena) i ruptura ukrštenog ligamenta (koji drži koleno zajedno) su neke od najčešćih povreda kolena koje se dešavaju usled traume. Dok pokidan meniskus može da zarastu same, pokidani ukršteni ligamenti obično zahtevaju operaciju.
Kod mladih ljudi, bol u prednjem delu kolena može biti povezan sa problemima sa tetivom u kojoj se nalazi čašica kolena (poznata kao patela) ili problemi sa položajem čašice kolena.
Mnogi mladi ljudi, a posebno žene, imaju veoma rastegljive zglobove (stanje poznato kao hipermobilnost), što može dovesti do bola u mestu gde se tetive vezuju za zglobove – što je slučaj sa kolenom.
Posle 40 ili 50 godina, najčešći uzrok bolova u kolenu je osteoartritis. Osteoartritis obično uzrokuje oko pet do deset minuta bola i ukočenosti ujutru. Ovaj bol se može pogoršati u zavisnosti od toga koliko ste aktivni tokom ostatka dana. Hronični bol u kolenu takođe može dovesti do slabljenja mišića, najčešće u butinama. Ovo može otežati kretanje i dovesti do daljih problema sa tetivama i kolenima.
Ponekad, bol u kolenu može nastati i na drugim mestima u telu. Na primer, osteoartritis kuka ili pritisak na nerve donjeg dela leđa takođe mogu reflektovati bol u koleno.
U retkim slučajevima, otečeno i bolno koleno može se desiti nakon infekcija kao što je salmonela (naziva se reaktivni artritis) ili infekcije unutar kolenskog zgloba (naziva se septički artritis). Ljudi sa inflamatornim artritisom, kao što je giht ili reumatoidni artritis, mogu imati napade koji izazivaju bol u kolenu.
Kontrola bola
Najbolji način kontrole bola u kolenu zavisi od uzroka. Ako ste imali traumu ili vam je koleno bolno i otečeno, važno je da potražite stručni savet, a po potrebi uradite i ultrazvuk kolena, kako biste bili sigurni da ćete dobiti pravi tretman.
Ali ako imate povremene ili hronične bolove u kolenu, evo šta možete da uradite:
- Budite jaki i aktivni: Jačanje mišića oko kolena značajno će smanjiti bol i ukočenost. Ako su vam kolena slaba, dobar način da izgradite snagu je hodanje u krug u bazenu. Kako postajete jači, razmislite o korišćenju bicikla za vežbanje ili kros trenažera. Normalno je da kada počnete da vežbate osetite neprijatnosti i bolove, ali oni bi trebalo da slabe kako izgrađujete mišićnu masu. Ako je vaš bol u kolenu uzrokovan osteoartritisom, verovatno ćete imati najviše koristi od programa vežbi pod stručnim nadzorom, kako biste bili sigurni da radite vežbe prilagođene vašim potrebama. Neke vežbe koje biste mogli da dobijete da biste izgradili snagu uključuju iskorak (zakoračite na stepenik ili kutiju i podignite svoju težinu preko savijene noge) i čučnjeve na stolici (čučnite unazad sve dok zadnjica ne dodirne stolicu, a zatim se odmah podignite u stojeći položaj). Važno je biti uporan sa ovim tipom vežbi, kako biste postigli najbolje rezultate.
- Pazite na težinu: prekomerna težina ili gojaznost mogu dodatno opteretiti kolena. Gubitak težine će pomoći u smanjenju ovog pritiska, a takođe i smanjenju upale. Bilo koji gubitak težine može ublažiti simptome osteoartritisa kolena. Ali preporučuje se gubitak najmanje 10% telesne težine – i što više telesne težine izgubite, to ćete izvući više koristi.
- Korigujte aktivnosti: Mnogi ljudi lako upadnu u zabludu da drže pod kontrolom svoje fizičke aktivnosti (kao što je obavljanje određenih vežbi kada bol u kolenu nije toliko jak, ili izbegavanje onih za koje znate da mogu da izazovu bol), koriste pomoćna sredstva za hodanje ili nose cipele sa đonom koji apsorbuje udarce. Ipak, ove promene mogu doneti samo malu razliku u ublažavanju bola u kolenu. Ako primetite da vam se bol u kolenu pogoršava, možda ćete želeti da unesete neke promene u način na koji obavljate svakodnevne aktivnosti. Na primer, ako puno sedite na poslu pokušajte da ustanete i češće se krećete. Ali ako provodite mnogo vremena na nogama povremeno odvojite vreme da sednete, kako biste smanjili pritisak sa zglobova.
Prevencija bola
Većina ljudi može uspešno da koriguje bol u kolenu vežbanjem i drugim pristupima samokontrole (kao što je gubitak težine ili istezanje), tako da operacija obično nije neophodna. Ali ako je vaš bol u kolenu posledica problema kao što je pucanje ligamenta ili uznapredovali osteoartritis, može se preporučiti operacija kolena.
Za osobe sa uznapredovalim osteoartritisom, operacije kao što je potpuna zamena kolena mogu dovesti do velikog olakšanja bola, sposobnosti za bezbolno obavljanje svakodnevnih aktivnosti i opšteg blagostanja.
Lekari opšte prakse mogu preporučiti vitamin D, ili lekove protiv bolova u nekim okolnostima – na primer, ako vas bol u kolenu sprečava da vežbate. Međutim, neki od ovih lekova mogu imati značajne neželjene efekte uz dugotrajnu upotrebu. Na primer, ibuprofen može dovesti do čira na želucu.
Ako se nadate da ćete sprečiti bol u kolenu u budućnosti, najbolje strategije uključuju redovnu fizičku aktivnost i održavanje zdrave težine. Održavanje mišića butina jakim će takođe pomoći u podršci kolenima. I mnoge od vežbi za jačanje kolena mogu se raditi kod kuće bez ikakve opreme.
Za kraj, važno je napomenuti da ako vas muče bolovi bilo koje vrste ništa ne radite na svoju ruku i obavezno se konsultujete sa licenciranim medicinskim stručnjakom.